Aktuelne teme Feministički internet Women Rock IT

Feminizam, pornografija i sav taj taboo

Ta strašna riječ! Pornografija! Sve te osuđujuće, prljave stvari, prljave misli, sve to zabranjeno. Sve to što ismijavamo. Sve to što je samo za muškarce. Gola tijela koja se dodiruju. Sve to gledam. Sav taj taboo.

Stoljećima se oko ovog pitanja lome (feministička) koplja. Da li zabraniti ili podržati pornografiju? Je li ona štetna ili je “samo posao”? Ko i šta smije da gleda?

Pornografija i dva feminizma

Gledajući kroz teorije i historiju postoje dvije feminističke struje koje se različito odnose prema pornografiji. S jedne strane postoji anti-pornografski feminizam koji je predvođen radikalnim feministkinjama kao što su Andrea Dworkin, Cathrine MacKinnon i Robin Morgan. Njihova shvatanja su da je pornografija nasilna i opresivna kako prema ženama koje su dio industrije, tako i prema svima ostalima. Na drugoj strani je seks-pozitvni feminizam čije su predstavnice Susie Brights, Wendy McElroy i Nina Hartley. Za njih pornografija predstavlja oblik seksualnog oslobođenja žena i sredstvo osnaživanja.

Feministički princip interneta koji se odnosni na pornografiju glasi:

“Razumijemo da je pitanje online pornografije pitanje djelovanja, saglasnosti, moći i rada. Odbacujemo jednostavne kauzalne veze između korištenja pornografskih sadržaja i nasilja nad ženama. Također, odbacujemo krovni termin “štetni sadržaj” kada se odnosi na izražavanje ženske i transrodne seksualnosti. Podržavamo preuzimanje kontrole nad alternativnim erotskim sadržajima i stvaranje istih na način koji se suprotstavlja dominantnom patrijarhalnom pogledu i koji postavlja želje žena i queer osoba u centar.”

Pored previranja među feministkinjama, suprotni stavovi, kada se govori o pornografiji, rašireni su i među ostakom populacije. Tako imamo onih koji su za zabranu, protiv zabrane, ali i onih koji se bave pitanjem da li je pornografija isključivo sadržaj za muškarce, ili i žene tu mogu pronaći nešto za sebe? Osim zadovoljavanja stereotipnih stajališta.

Žene prave i gledaju porniće

U studiji Marie Claire pod nazivom “Porn projekat”, tokom 2015. godine učestvovalo je više od 3.000 žena, od kojih je većina izjavila da gleda pornografske sadržaje. Studija je pokazala da su strejt žene uglavnom zainteresovane za lezbejsku pornografiju, kao i da žene više traže sadržaje koji uključuju sado-mazo i grupni seks, nego što to rade muškarci. Također, uvriježeno mišljenje da žene gledaju porno sadržaje zbog partnera je iskrivljeno i to je pokazala i statistika: 66% žena izjavilo je da sadržaje gledaju same i zbog sebe.1

Od 3000 žena njih 31% sedmično gleda porniće, 30% žena gleda par puta mjesečno porniće, dok 21% žena gleda porniće par puta godišnje, a 10% žena gleda porniće svaki dan.

90% ispitanih žena gleda porniće na internetu.

75% žena pronalazi porniće na besplatnim internet stranicama.

56% žena pretražuje porniće upotrebom ključnih riječi.

19% žena traži tačno određene porno glumce/glumice.

Jedno od pitanja u ovom istraživanju, za žene koje gledaju porniće bilo je i “Da li se osjećate negativno dok gledate pornić?” 56% žena izjavilo je: “Napaljujuće je, ali sam zabrinuta kako ova industrija tertira žene i imam osjećaj da podstičem negativne stereotipe”.

Stanje u regiji

Stav seks- pozitivnog aktivizma u regiji nije prihvaćen. Žene iz porno industrije se omalovažavaju, smatraju se otpadom društva i nerijetko se govori o tome kako je to zadnji posao koji bi neka žena trebala da radi uz pretpostavku da je to uopšte posao. Iako se seks- pozitivne feministkinje bore za prava žena iz porno industrije, kao što su zdravstvena zaštita i osiguranje- u Bosni i Hercegovini ima malo podataka o tome. U našoj zemlji se zanimanje vezano za porno industriju još uvijek preispituje sa “moralnih” stajališta društva. U medijima se često pojavljuju senzacionalistički naslovi kako su “procurile” nečije sex-snimke i nakon nekog vremena mediji aktualiziraju temu video uratka pričom o uništenoj karijeri neke (poznate) žene. Amaterski video sadržaj se prodaje i bez pristanka aktera ili se objavljuje iz osvete. Revenge-pornići su zapravo najzastupljeniji kada je riječ o istraživanju objava domaćih medija i tu ne kaskamo za ostatkom svijeta i uredno pratimo trendove. Ali, priča o toj vrsti nasilja zauzet će redove nekog drugog teksta.

U izvještavanju medija o porno- glumicama u BiH većinom ne nalazimo potkrijepljene izvore. Sagovornice u takvim intervjuima ne odaju svoj identitet, ali u svim člancima pronalazimo isti patern; pornić je bio svjetlo na kraju tunela i gluma u takvom filmu bila je spas za njen opstanak. Dobra zarada i obećanje da će se filmovi prikazivati na stranom tržištu, daleko od patrijarhalne sredine u kojoj živi obećanja su koje dobiju porno glumice iz regije. Rijetke su one koje se pohvale svojom karijerom.

                           Isječak teksta iz Dnevnog Avaza2

               Isječak iz teksta Express Tabloida

Feministička i druga udruženja za zaštitu ljudskih prava bore se kako bi se uopšte prepoznao ovaj problem, ali zbog nedostatka edukacije pornografija se još uvijek smatra “štetnim sadržajem” i patrijarhalna ograničenja pokušavaju da pornografiju smaknu s lica interneta i totalno ograniče pristup ovakvim sadržajima.

Asja Bakić, aktivistkinja iz susjedne Hrvatske bavila se pitanjem seks-pozitivnog feminizma. Asja sa ljevičarskog i marksističkog stajališta vidi žene u pornografiji kao porno glumice koje rade svoj posao, a njen stav poprilično je nepopularan među ostalim feministkinjama u regiji.

„Naravno da u pornografiji postoje sadržaji koji su bezvrijedni i doista opasni, ali ne možemo ih se riješiti tako što ćemo ih zabraniti, nego na neki način trebamo prihvatiti žene koje pornografiju proizvode ili u njoj sudjeluju. Ne gledati na njih sa visine, dopustiti im da je na neki način iznutra promijene ili prilagode vlastitim potrebama. Ako pornografija postoji želimo da ženska prava, odnosno da prava porno gumica, prostitutki i svih vrsta seksualnih radnica budu zaštićena. I ne govorim tu samo na testiranje na spolne bolesti, nego o tome da se treba raditi sustavno protiv diksriminacije ljudi koji se bave takvim poslovima koji imaju vrlo negativan predznak“, govori ona.3

Seks-pozitivne feministkinje pornografiju smatraju važnom jer se kroz nju ženska i queer želja čine vidljivom. Stalno potenciranje zabrane pornografije i činjenica da nam se servira teza da pornografija pripada muškarcima loše se reflektuje na žene koje rade u pornografskoj industriji. U svakoj industriji postoji eksploatatorski način poslovanja, zapravo u cijelom sistemu kapitalizma je tako. Naravno da će uvijek nastajati upitni snimci i sadržaj koji ne treba pronaći svoje mjesto u porno- industriji.

POVEZANO

Feminizam i internet: sloboda izražavanja

Autorica: Erna Ključić (One World Platform)

Ovaj tekst je dio serije tekstova o Feminističkim principima interneta i finansiran je od strane APC (Association for Progressive Communication).