Aktuelne teme Feministički internet Globalne teme Women Rock IT

Feminizam; slobodni i otvoreni izvorni kod

Koristite li krekovanu verziju nekog operativnog sistema? Ne, vi ste kupili svoj operativni sistem. Osjećate (li) se sigurnima dok surfate? Znate li koliko je vaših informacija pohranjeno na nekom serveru u Aziji dok kliknete na vijest koju je objavio “provjeren” portal? Kupili ste antivirus, imate lock patern ili pin na mobitelu, poruke su vam zaključane, ma ionako nemate šta da krijete! Možda samo identitet… ma ne, vi ste nepoznati, ko bi imao koristi od vas?

Ne morate čitati dalje, skratit ću vam muke: ne postoji 100% zaštita.

Šta je open source?

Softver otvorenog koda (engleski: Open-source software) odnosi se na softver čiji je izvorni kod dostupan unutar “open source” license svim korisnici_ama koji_e mogu mijenjati, prepravljati i poboljšavati njegov sadržaj. To znači da uz ‘open source’ programe dolazi i čitav izvorni kod u nekom programskom jeziku, pa se može mijenjati i sam program. Open source softver možete prilagođavati vašim željama i potrebama ukoliko to želite i znate. 1 Prema filozofiji otvorenog koda svako ko je tome vičan može slobodno prilagođavati softver dokle god se obaveže da će tako modifikovanu aplikaciju javnosti ponuditi pod istim slobodnim licencnim uslovima. Ovo nije slučaj sa plaćenim softverom. Na primjer Microsoftov Windows je operativni sistem koji se plaća ili bi se barem trebao plaćati jer mi u BiH uglavnom koristimo njegove krekirane i razbijene dijelove , a cijeli proizvod nema open source kod. S druge strane tu je Linux, open source kod proizvod i operativni sistem koji je manje zastupljen na našem području, ali i sa manjom tehničkom podrškom iako je besplatan. To je trenutno i najveći “problem” open source proizvoda- manjak tehničke podrške zbog slabe zastupljenosti. Tome se naročito raduju velike korporacije. Ali, prisjetimo se Internet explorera, pretraživača kojeg je sa scene, skoro u potpunosti, istisnuo open source pretraživač Mozilla Firefox. Da, skoro svaki puta kada izađe neki komercijalni, planetarno poznat proizvod IT tržišta on dobije konkurenciju entuzijasta open source koda.

Pokret otvorenog softvera većinom je podržan od strane velikog broja programera_ki, naučnika_ca i ostalih korisnika_ca koji_e zagovaraju neograničen pristup izvornom kodu nekog programa. Besplatni softver i otvoreni softver su slični ali ne isti pokreti, iako su osnovani sa sličnim namjerama. Zagovornici_e otvorenog softvera su mišljenja da je njihov način superiorni od zatvorenog softvera, te da su u mogućnosti zajedničkim i neograničenim radom napraviti program bolji nego kod zatvorenih projekata. Prema open source advokatima, oko 90% računarskih programera_ki se slaže s tim da se softver ne prodaje direktno, već da se softver osmišljava za druge namjene koje bi koristile samom korisniku_ci, uostalom vrijednost programa se mjeri po njegovoj korisnosti nego po tržišnoj cijeni i uspjehu. Prema zagovornicima open source softvera to je budućnost računarstva jer bi time ponudili svo znanje drugim postojećim i potencijalnim programerima. 2 (Floss i Foss)3.

Šta mislite, koje su to open source aplikacije koje su već instalirane na mobitelu kada ga kupite?

Feminizam i open source kod

Besplatna i open source tehnologija znači transparentnost u kodu i funkciji usluga koje koristimo. Kao feministice, moramo poticati korištenje otvorenog koda u našim pokretima i aktivističkim prostorima – kao i pridonijeti izgradnji koda – kako bismo zaštitili naše podatke i komunikacije. Veliki brendovi uvjerili su nas da su one jedine sigurne i dobre opcije za e-mail, dizajn, obradu dokumenata ili organiziranje online. Ali, to jednostavno nije tačno. Tehnologiju treba osloboditi, učiniti pristupačnom, otvorenom i sigurnom- kao nešto što se podrazumijeva, a ne kao nešto što nam neko prodaje i uslovljava nas time. To su prioritetna područja našeg aktivizma kada je riječ o feminističkom principu koji se bavi open source tehnologijom.

Posvećene smo stvaranju tehnologija i eksperimentisanju s njima, uključujući i digitalnu sigurnost i bezbijednost, te korištenju alatki, platformi i softvera s otvorenim i slobodnim izvornim kodom (FLOSS). Promocija, dijeljenje i razmjena znanja o korištenju FLOSS-a centralni je element naše prakse.”

Posljednjih godina, uloga žena je porasla i feminizam je postao prepoznatljiv dio zajednice slobodnog i open source softvera (FLOSS). Ipak, ova promjena sa sobom nosi izazove, naročito kada je u pitanju suprostavljanje mizoginim kritičarima. Kao i uvijek, stereotipi su našli svoje mjesto i izazvali širenje mitova o feminizmu slobodnog i otvorenog koda.4

Floss feminizam nije samo prioritet žena. Iako muškarci žele ostati u pozadini, mnogi podržavaju Floss feminizam. Na primjer, kada je Inicijativa Ada5 tražila početno finansiranje, 52 od 87 pojedinačnih donatora imalo je muška imena, dok su ostali bili_e anonimni_e ili su donatori bile grupe.

A, znate li ko je Ada Lovelace? Isto pitanje smo postavile 2017. godine djevojčicama u BiH. Je li to Floss feminizam?

One World Platform: “Šta mi možeš reći o Adi?”- Dan djevojčica u IKT-u

Uobičajena zabluda o Floss feministkinjama je i ta da su to outsajderi_ke. Upravo suprotno. Otvoren kod je važan za feministički pokret upravo zato što ga pojedinci_ke stvaraju i imaju izravan kontakt s njim, a u krajnjem slučaju dio su administrativnog tima. Nemaju sve feministkinje iste brige, ali ih, nažalost, imaju mnogo. Neke žele veću zaposlenost žena u Floss-u, neke žele veću prisutnost žena na konferencijama, a neke se bore sa mobingom na poslu ili na tim konferencijama. Ipak, to nije razlog da sve feminističke struje ne sarađuju zajedno, bilo da su radikalne ili umjerene njihove razlike će se vremenom otkriti. Ne govore svi feministi_kinje slobodnih softvera jednim glasom.

Razlog manjka žena u Floss-u nije zato što su muškarci pametniji, jer nisu. Nego zato što su mediji svijetu predstavili sliku o biološkim razlikama  muškarca i žene i ubijedili nas da su muškarci pametniji. Takve razlike još uvijek nisu utvrđene; biološki mozak muškarca i žene nema mnogo razlika. Slično je kao i sa izborom. Žene nisu izabrale da ne budu u Floss-u. Često se govori da imaju istu šansu kao i muškarci, ali se ne govori o tome koliko su obeshrabrivane i kako u stvarnosti izbor zapravo i ne postoji. Činjenica kako je jedan inkluzivni projekat kao što je Drupal, privukao više žena nego prosječni IT projekti govori u prilog tome koliko su žene zapravo zainteresovane kada je u pitanju Floss.

Mnogi dijele mišljenje da je feminizam nepotreban jer je Floss meritokracija. Dok su neke žene uspjele u slobodnom softveru vlastitim naporima, izvještaji o projektima koji su neprijateljski raspoloženi prema ženama su toliko brojni da se meritokracija otkriva kao više od ideala u slobodnom softveru nego dosljedne prakse. Često, žene se ne ocjenjuju u cijelosti na njihovom kodeksu, ali se njihovo učešće aktivno obeshrabruje.

Sigurnost

Sigurnost nije na zadnjem mjestu kao u ovom tekstu. Sigurnosti, kao zadanom načinu rada, ćemo posvetiti cijeli jedan tekst u budućnosti. Ali, važno je napomenuti da se online sigurnost danas prodaje, a da su žene sve ugroženije na mreži. Ne postoji 100%-tna zaštita. Mreža je puna naših tragova i otisaka. Danas morate biti u korak sa vremenom. Vaša zaštita zahtijeva nadogradnju i vi, ukoliko želite da nabacite adekvatne slojeve zaštite morate da se informišete o tome kako neprijatelj funkcioniše i gdje ste najranjiviji. Vi možda mislite da ste bezazlen plijen i da niste interesantni, ali zamislite šta se sve može učiniti s vašim osobnim informacijama, nešto što se vama čini tako daleko, a realno je ostvarivo- i to je krađa identiteta. To nisu samo filmske stvari. Ne dopustite da vam velike korporacije prodaju sigurnost. Informišite se o online sigurnosti, ne kupujte „lažne sigurnosne pakete” od velikih brendova koji će za godinu dana prodati vaše podatke. Važno je za feminističku zajednicu da bude u korak sa trendovima online sigurnosti kako bi što slobodnije komunicirala, sa što manje ograničenja dijelila svoja iskustva i dolazila do onih kojima je to najpotrebnije.

POVEZANO

Feminizam i alternativne ekonomije

Autorica: Erna Ključić (One World Platform)

Ovaj tekst je dio serije tekstova o Feminističkim principima interneta i finansiran je od strane APC (Association for Progressive Communication).

2Ibid;

3Floss, eng, Free/Libre/Open Source Software ; Free -ne kao besplatan nego bez ograničenja, Libre kao slobodan, Open kao otvoren, Source kao izvoran;