Aktuelne teme Feministički internet Globalne teme Lokalne teme Women Rock IT

Feminizam i internet: pokreti i javno učešće

Internet je zamišljen kao globalna mreža koja pripada svima i kojom niko ne upravlja. Iako postoji tehnička potreba da neko vodi računa o tome, to ne znači da taj neko posjeduje internet i ima pravo da odlučuje kome će ga (do)pustiti, a kome ne. Feministički principi koji se bave pokretima i javnim učešćem žena na internetu su : otpor, transformativni prostor i upravljanje internetom.

OTPOR i TRANSFORMATIVNI PROSTOR

Žene se godinama organizuju i pružaju otpor u svim prostorima. Žene su stvarale internet, dio su online prostora i imaju pravo da se njime slobodno kreću, te da unutar njega organizuju otpor heteronormativnim normama. Moramo promijeniti način na koji vidimo internet, on nije samo oruđe, igračka, sredstvo ili put za feministički aktivizam, on je prostor gdje se stvaraju i regulišu uloge, pravila i očekivanja.

Feministički princip koji govori o otporu žena na internetu glasi:

“Internet je prostor u kojem se pregovara o društvenim normama, u kojem se one ostvaruju i nameću, često kao produžetak drugih prostora koje su oblikovali patrijarhat i heteronormativnost. Naša borba za feministički internet jeste ona borba koja se nastavlja na naš otpor u drugim prostorima, javnim, privatnim i onim između.”

Zadnjih dvadeset godina feminizam koristi internet i njegove mogućnosti kako bi pružio otpor i izgradio svoj pokret. Internet je revolucionarni alat za rušenje patrijarhata, uništavanje postojećeg binarnog spola i postizanje feminističkog oslobođenja. Internet otvara prostor za stvaranje i (po)vezivanje feminističkih pokreta i pravaca.

Iako nam se nekada čini da vodimo borbu s vjetrenjačama internet je ipak postao prirodan način za komuniciranje i dijeljenje feminističkih stavova. Internet je mjesto na kojem sexualno uznemiravanje ima rapidan rast, ali je i mjesto digitalnog aktivizma. Žene sada stvaraju prostor u kojem mogu ad hoc skrenuti pažnju na svakodnevni seksizam, koji je, van online sfere, često ostajao neadresiran, zbog nepraktičnosti u smislu vremena, te mnogih društvenih pritisaka.1 Stvaranjem digitalnog aktivizma stvorena je i feministička revolucija koja je probudila ženski pokret koji je bio proglašen mrtvim. Neke revolucije se možda nisu prikazivale u tradicionalnim medijima, ali danas, revolucija žena na internetu je: streamovana, tvitovana, uslikana i na kraju pretvorena u GIF.2

Danas se organizacije i udruženja koja se bave ljudskim pravima, a naročito pravima žena i queer osoba sve bolje organizuju online i time proširuju svoja polja djelovanja. Osim što im online prostor služi za komuniciranje, a neke od udruga i postoje isključivo online, mreža im služi i za podizanje vlastitih platformi. Samoorganizovanje je važan segment u djelovanju queer udruženja kao i udruženja žena jer ne prepoznaju svi mediji važnost pravilnog i blagovremenog izvještavanja o ovim grupama. Izvještavanje medija danas se svodi na senzacionalističke naslove; mediji potiču iz režimskog okruženja ili jednostavno ne žele izvještavati jer nemaju interes u tome. S druge strane, same udruge pružaju edukativne mjere za novinare/ke kako bi se osiguralo što kvalitetnije izvještavanje.

Udruženja su shvatila da mogu biti sami svoj medij i danas je skoro nezamislivo da queer i udruženja žena nemaju svoje web stranice na kojima slobodno dijele informacije i vijesti iz zemlje i svijeta vezane za njihov pokret. Nerijetko se dešava da pojedinci/ke ostaju uskraćeni/e za informacije i izoluju se u patrijarhalnim sredinama zbog nedostatka podrške i informacija. Platforme udruga plasiraju različite vidove podrške kroz vijesti i evente koje organizuju, te ih pozivaju da budu ravnopravnim članom društva na što polažu pravo i time pružaju otpor heternormativnim sredinama.

Feministički princip koji se odnosi na izgradnju i djelovanje pokreta na mreži, izvan nje i u prostorima između glasi:

“Internet je transformativni politički prostor. On pomaže nastajanju novih formi građanstva koje omogućavaju pojedincima/kama da traže, konstruišu i izraze sebe, rodove i seksualnosti. To uključuje povezivanje preko granica, zahtijevanje odgovornosti i transparentnosti te stvaranje mogućnosti za održivu izgradnju feminističkog pokreta.”

O začecima feminističkog interneta među prvima je pisala Donna Haraway u svom djelu “A Cyborg Manifesto”. Ona internet vidi kao novi neutralni prostor s kojim se žene moraju povezati i koje žene moraju oblikovati na način koji će im omogućiti da ruše postojeći društveni poredak.

Na početku svog postojanja cyberfeminizam bio je preambiciozan. Internet kao novi alat i novi prostor nije nužno nosio i novi početak sa već urođenim promjenama. Stvarno stanje prenešeno je u online sfere. Internet jeste slobodan prostor, ali su u njega uvezene stereotipne-patrijarhalne, rasističke i homofobne pretpostavke. Mreža od početka nije građena kao sredstvo/prostor oslobođen od binarnih pretpostavki.

Internet je proširenje društva i on s novim mrežnim tehnologijama donosi više prostora za pregovaranje o granicama između online i offline sfera. S novim tehnologijama mi nismo dobili čist start i nismo u jednom danu postigli prihvatanje raznolikosti, ali smo prihvatili raznolikost borbe kao što su i drugi morali prihvatiti da im se na internetu možemo suprostaviti. Mreža sa sobom nosi mogućnost biranja identiteta, anonimnost i svakako jača i patrijarhalne uticaje, ali to nas potiče da počnemo preispitivati i offline identitete.3

S obzirom na složenost cyber-prostora feministički online aktivizam igra vitalnu ulogu u održavanju pokreta. Stalno se traže novi kreativni i originalni načini korištenja ovog prostora kako ga u potpunosti ne bi osvojio patrijarhat i naposlijetku njime i zavladao.

Nekada su se borbe za prava žena vodile na ulicama. Žene su vodile borbe i dobijale ih. Danas, svaka borba uključuje i mrežu. Ženski pokreti izazivaju vlade i institucije da djeluju. Žene vode borbe u svim prostorim i bore se na sve načine pa i hashtagom:

#FreeTheNipple #CountingDeadWomen #BlackLivesMatter #IllRideWithYou #YesAllWomen #NotOkay #MeToo

 

UPRAVLJANJE INTERNETOM

Internet je zamišljen kao globalna mreža koja pripada svima i kojom niko ne upravlja. Iako postoji tehnička potreba da neko vodi računa o tome, to ne znači da taj neko posjeduje internet i ima pravo da odlučuje kome će ga (do)pustiti, a kome ne.

Još od 2000. godine, interenet stakeholderi (vlade, privatni sektor, tehnička zajednica i civilno društvo) sastajali su se da diskutuju o politikama i protokolima kako bi se upravljalo globalnom mrežom-internetom. Donošene su odluke o pristupu, sigurnosti, protokolima, “štetim” uticajima- dakle, o svemu vezanom za upravljanje internetom. Najistaknutiji forum koji se bavi ovim pitanjima je INTERNET GOVERNANCE FORUM predvođen od strane UN zajednice.

Glavno globalno tijelo za bavljenje pitanjima javne politike interneta, koje saziva generalni sekretar UN stvoreno je na Svjetskom samitu o informacionom društvu 2005. godine kao rezultat kompromisa između vladinog i nevladinog koncepta rukovođenja internetom i zove se INTERNET GOVERNANCE FORUM (IGF www.intgovforum.org).1

IGF zauzima prostor na nacionalnom, regionalnom i internacionalnom nivou. Više od jedne decenije, feministička zajednica se bori za privilegiranje rodnih pitanja na ovim forumima. Žene se bore za svoje mjesto za ovim stolom kako bi raspravljale i time uticale na politike i protokole upravljanja internetom.

Samo tri od 89 radionica IGF-a u 2012 godini (manje od 4%) uključilo je rod kao važnu ili glavnu temu, a spol je ignorisan u 56% i ukratko se spominje u 19% radionica širom svijeta. Dok se ravnoteža spolova u prostorima upravljanja internetom posljednjih godina poboljšala, međunarodni, regionalni i nacionalni rasporedi i prostori još uvijek nemaju dovoljan broj aktivista i aktivistkinja, žena i LGBTIQ osoba u sferama koje odlučuju o i na internetu.

IGF nije organ odlučivanja i nema mandat da usvaja međunarodne ugovore i druga pravna dokumenta, već stvara bazu za odluke koje usvajaju druge institucije, kao što su ICANN, ITU i WIPO.2

Internet governance forum održava se u skoro svim zemljama regije. Regionalni IG forum, odnosno SEEDIG- dijalog o upravljanju internetom u jugoistočnoj Europi je subregionalna IGF inicijativa posvećena otvorenom, inkluzivnom i neformalnom dijalogu o pitanjima upravljanja internetom među svim zainteresiranim stakeholderima (dionicima) u jugoistočnoj Europi i susjednom području (SSE- South East Europe).[1]

SEEDIG je pokrenut krajem 2014. godine, kao odgovor na potrebu da se formira regionalna internetska zajednica odnosno platforma koja olakšava rasprave i saradnju kada posrijede pitanja o internetu koja su značajna za ovu regiju. SEEDIG ima za cilj podići svijest i promovisati bolje razmijevanje o pitanjima interneta među dionicima iz jugoistočne Europe kao i jačanje kapaciteta svih članica kako bi aktivno učestvovale u nacionalni, regionalnim i međunardonim procesima upravljanja internetom.

U Hrvatskoj se IGF održava od 2015. godine, a predstavnici/ce su redovni učesnici/ce regionalnih IG foruma, kao i svjetskog IG foruma koji se posljednji puta održao u Ženevi.[2] Makedonija je 2017. godine bila domaćin regionalnom internet forumu dok je Srbija bila domaćin ovog foruma 2016. godine.

U Bosni i Hercegovini IGF se održava na godišnjem nivou od 2015. godine. Bosanskohercegovački forum o upravljanju internetom (BHIGF) je nacionalna inicijativa usmjerena ka otvorenom, inkluzivnom, raznovrsnom i neformalnom dijalogu o pitanjima upravljanja internetom među svim zainteresiranim stranama u Bosni i Hercegovini (BiH).

Forum je otvoren za sve organizacije i individue (vladin sektor, privatni sektor, civilno društvo, tehnička zajednica, akademska zajednica, mediji i drugi) zainteresirane za dijeljenje ideja, oblikovanje i doprinos politikama interneta u BiH, uz snažan podsticaj rodno ravnopravnog učešća.

POVEZANO

Feminizam i internet: upravljanje internetom

Autorica: Erna Ključić (One World Platform)

Ovaj tekst je dio serije tekstova o Feminističkim principima interneta i finansiran je od strane APC (Association for Progressive Communication).

[1] 16.7.2018. sa: http://seedig.net/seedig-process/

[2] 16.7.2018. sa: https://www.facebook.com/CroIGF/ ;