Aktuelne teme Feministički internet Globalne teme Women Rock IT

Feminizam i internet: imamo li pristup internetu, informacijama i koriste li žene tehnologiju?

Iz potrebe da se ukaže na jednako uživanje i djelovanje žena na mreži/internetu – nastali su Feministički principi interneta. Kada izgovorimo veliku riječ „feminizam“ ne mislimo da žene trebaju lajkati postove na Facebook-u neobrijanih nogu, nego da žene mogu koristiti internet u punom kapacitetu. Žene, ukoliko to žele, mogu znati šta je to Facebook, mogu imati Facebook profil ili bilo koji drugi profil, ali za to trebaju imati nesmetan pristup internetu, obrijanih ili neobrijanih nogu, sa bradom ili bez nje, ali za svrhu koju one izaberu. Pristup i izbor, a onda sva ostala prava u svijetu informaciono-komunikacionih tehnologija koja nerijetko ne uživaju. Postoji 17 feminističkih principa i oni su podijeljeni na: PRISTUP, POKRETI I JAVNO UČEŠĆE, EKONOMIJA, IZRAŽAVANJE i DJELATNOST. U ovom dijelu istražit ćemo pristup i sve njegove segmente.

PRISTUP

Pomislili biste da je internet danas zadani način rada za sve, da ga žene mogu imati i da ga skoro sve imaju, ali vratimo se osnovama.

Početni korak feminističkog interneta jeste omogućavanje što većem broju žena i queer1 osoba univerzalan, prihvatljiv, pristupačan, neuslovljen, otvoren, smislen i ravnopravan pristup internetu.

Internet kao globalna svjetska mreža nema cenzuru i nema prepreka. U idealnim uslovima internet bi bio svima dostupan i svi/e bismo kada pretražujemo, dobijali/e jednakom brzinom- jednake informacije. Internet je dostupan na svakom djeliću planete Zemlje- naravno uz odgovarajuću opremu.

Internet u nekim zemljama postaje zakonsko pravo, a u zemljama gdje se žene bore sa različitim patrijarhalnim okovima i gdje bi internet prije svega trebao biti pravo koje uživaju sve građanke, a tek onda oruđe za borbu – on je zabranjen.

Dok je nekim zemljama potreban internet detox, neke zemlje još uvijek nisu okusile svu slatkoću i gorčinu interneta, ili su iskusile ono što im je servirano. 35 zemalja nema pristup internetu ili je stopa korištenja mreže u tim zemljama ispod 20%.2 Razlozi za takvo nešto su višestruki: nedostatak infrastrukture, civilni nemiri, siromaštvo, zemlje su pogođene ratom ili je zbog državnog uređenja on jednostavno zabranjen/ograničen: Guatemala, Nicaragua, El Salvador, Senegal, Burkina Faso, Mali, Ghana, Cote d’Ivoire, Benin, Algeria, Libya, Sudan, Eritrea, Ethiopia, Cameroon, Uganda, Rwanda, D.R. Congo, Malawi, Zimbabwe, Zambia, Namibia, Madagascar, Mozambique, Angola, Yemen, Pakistan, Turkmenistan, Nepal, India, Bangladesh, Sri Lanka, Myanmar i Indonesia.

U zemljama koje su nabrojane internet nije zabranjen, stanovništvo ima pristup internetu, ali je on u dijelovima ovih zemalja teško dostupan. Indija je na samom vrhu ljestvice po korištenju interneta, ali u nekim njenim dijelovima stopa korištenja interneta je ispod 20% i zato se nalazi na popisu zemalja s ograničenim internetom.3

Iako je Sjeverna Koreja jedina zemlja u kojoj je internet službeno zabranjen, podaci iz 2016.godine pokazuju da više od polovine Zemljinog stanovništva, 3.9 biliona, nema pristup internetu.4 Geografski, stanovništvo bez interneta rašireno je u regijama Afrike, Azije, Latinske Amerike i CIS-a (Commonwealth of Independent States/Zajednice neovisnih država5).

Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, mi još uvijek ne spadamo u red razvijenih zemalja koje imaju internet pokrivenost više od 80%. Pristup internetu u Bosni i Hercegovini ima ukupno 55% stanovništva. Situacija u susjednim zemljama je bolja. U Hrvatskoj pristup internetu procentualno iznosi 73, dok je u Srbiji zastupljenost 67%. 6

Kao najranjivija populacija, za žene, koje žive u najsiromašnijim zemljama manje su šanse da će koristiti internet prije muškaraca. Dakle, muškarci imaju dva puta veću šansu da koriste internet i ako se trendovi nastave u 2020. godini više od 75% žena neće biti spojeno na internet. Iako je Afrika doživjela brzi rast interneta, žene su znatno slabije zastupljene u tehnologiji. Uspon cyber-kafića donio je sa sobom trend u kojem muškarci koriste internet više od žena jer se oni više i slobodnije kreću, lako dolaze do kafića, imaju više novca i mogu ga trošiti na internet konekciju i time sebi obezbijediti informacije.

Bez potrebne konekcije, ženama će biti uskraćeno pravo na informacije, što dalje vodi ka slabijem obrazovanju žena, nejednakim mogućnostima i porastu rodne neravnopravnosti u ovim regijama.7 Važno je shvatiti da su tehnologija i pristup internetu ključni za osnaživanje žena.

Pristup internetu je potreban kako bi se žene osamostalile u korištenju resursa koje mreža kao takva nudi. Kada žene steknu određene vještine korištenja interneta one postaju konkurentne na tržištu rada i to im pomaže da se izvuku iz siromaštva. Jasno je da, ako se ženama uskrati pristup internetu, problemi kao što su ekonomska ovisnost, nasilje i nisko samopoštovanje će se nastaviti.

PRISTUP INFORMACIJAMA

Nakon što ostvarite konekciju i pristupite mreži, postanete online korisnik/ca- to ne znači da ćete uživati pravo na potpune informacije. U zemlji u kojoj se nalazite internet može biti ograničen i pristup nekim internet servisima može biti zabranjen. Ukoliko ste stanovnik/ca Kine vi ne možete pristupati Facebook-u niti možete imati naloge za Twitter i Instagram. Kineske vlasti ne dozvoljavaju korištenje najpopularnijih društvenih mreža kao i većinu Googleovih servisa. Naravno, postoje zamjenski servisi (WeChat) koji su strogo nadzirani, pa je stanovništvu dozvoljeno da komunicira, ali pod prismotrom. Nekim od svjetskih servisa moguće je pristupati, ali samo nominalno jer spor internet aplikaciju učini neupotrebljivom. Aplikacije koje su blokirane (većim dijelom) su nedostupne osim ako se ne koristi VPN8 , ali Kina i to postepeno blokira. Feministkinje u Kini moraju biti krativne kada je u pitanju zaobilaženje cenzure i širenje informacija.

Feminističkim principima interneta, konkretno dijelom koji se odnosi na pristup informacijama, mi želimo postići da svi/e imaju jednak pristup informacijama. Želimo da sve žene i LGBTIQ osobe mogu da uživaju informacije koje ih se tiču i da ih nesmetano razmjenjuju ukoliko to žele.

Podržavamo i štitimo neograničeni pristup informacijama koje su relevantne za žene i queer osobe, a naročito informacije o spolnom i reproduktivnom zdravlju i pravima, zadovoljstvu, bezbijednom abortusu, pristupu pravdi i LGBTIQ pitanjima. Ovo uključuje različitost po pitanju jezika, sposobnosti, interesa i konteksta.9

Pristup informacijama temeljno je pravo sadržano u Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima i presudno za ostvarivanje temeljnih socioekonomskih i političkih prava. Više od 90 zemalja širom svijeta tvrdi da postoji zakonsko pravo na informacije, no u mnogim zemljama polovica stanovništva je ograničena i ne uživa to pravo. Poražavajuća činjenica je da i onda kada postoji i primjenjivo je, statistika pokazuje da pravo na informacije uživaju više muškarci nego žene.10

S pravim pristupom informacijama žene mogu iskoristiti priliku da unaprijede svoj i život svoje porodice, te mogu dati doprinos zajednici. Konkretno, pristup informacijama:

  • Omogućuje ženama da donose učinkovitije odluke; o obrazovanju, proizvodnji usjeva, vlasništvu nad zemljištem i zdravstvenoj zaštiti;

  • Omogućuje ženama da razumiju i uživaju cijeli niz prava;

  • Pomaže ženama da u potpunosti sudjeluju u javnom životu;

  • Premošćuje rodne praznine i pomaže u preusmjeravanju moći u procesima donošenja odluka;

  • Može povezati žene s potrebnim sredstvima za postizanje ekonomskog osnaživanja.

Feminističke organizacije, kao i udruženja koja se bave pravima LGBTIQ osoba u BiH za dijeljenje informacija većinom koriste vlastite platforme s kojih sadržaj preuzimaju lokalni i regionalni mediji te se na taj način distribuiraju informacije važne za zajednicu. Feministička zajednica nastoji osigurati informacije u interaktivnom formatu jer su informacije ključne za pomjeranje zajednice i utiču na ponašanje koje formira promjene. Protok i pristup informacija vezanih za ove zajednice je solidan. Internet je postao moćan saveznik i sa sobom nosi revolucionarne promjene u patrijarhalnim društvima.

Kada je riječ o Zakonu o slobodi pristupa informacijama u BiH (ZOSPIBiH), koji je 2000. godine usvojila, a potom u više navrata i dopunila Parlamentarna skupština BiH, on predstavlja mehanizam za ostvarenje veće transparentnosti i demokratske kontrole organa vlasti u Bosni i Hercegovini. Prema njemu, svako fizičko i pravno lice ima pravo pristupa informacijama koje su pod kontrolom javnog organa, a svaki javni organ ima odgovarajuću obavezu da objavi takve informacije.

KORIŠTENJE TEHNOLOGIJE

Danas, u vrijeme kada je tehnologija grana industrije koja najbrže napreduje, za većinu radnih mjesta potreban je CV koji sadrži stavku „rad na računaru“. Informatička pismenost postala je važan segment pri uživanju blagovremenih informacija, a samim tim sa sobom nosi i prednost pri zapošljavanju. Međutim, pristup internetu i pristup informacijama nije samo skrolanje na pametnom telefonu, ako ga imate jer ga neke žene nemaju.

Patrijarhalne sredine često ne dopuštaju ženama da budu dio informaciono-komunikacionih tehnologija, a pod tim se podrazumijeva da ne koriste niti učestvuju u kreiranju IT industrije. Nerijetki su primjeri gdje žena zažali što je postala dio neke online zajednice jer je izložena ismijavanju, prijetnjama i online nasilju što dalje vodi ka fizičkom nasilju, anksioznosti i na koncu je sprječava da uplovi u vode IT industrije.

Žene traže svoje mjesto za stolom i u IT sektoru. Korištenje tehnologije često iz hobija prerasta u karijernu opciju. Ali, koliko se žene ohrabruju, potiču i/ili koliko im se dopušta da budu dio ove velike industrije?

Feministički princip interneta koji se zalaže za korištenje tehnologije među ženama glasi:

Žene i queer osobe imaju pravo da kodiraju, osmišljavaju, prilagođavaju, kritikuju i na održiv način koriste IKT i da ponovo koriste tehnologiju kao platformu za kreativnost i izražavanje, kao i da izazovu kulturu seksizma i diskriminacije u svim prostorima.

Istraživanje agencije Gartner11 pokazuje da je posljednjih deset godina broj žena na vodećim pozicijama u IT industriji ostao nepromijenjen. Njihov izvještaj o chief information officers (CIO), odnosno IT direktorima i izazovima s kojima se susreću u industriji, pokazao je da je postotak žena u ovoj ulozi 14% još od 2004. godine kada je rodna analiza započeta. Situacija u EU gora je nego u zemljama u razvoju i SAD-u. Gartnerovi podaci pokazuju kako žene zauzimaju 11,2% rukovodećih pozicija u Europi, na Bliskom Istoku i u Africi u usporedbi s 18,1% u Sjevernoj Americi, 13,4% u Latinskoj Americi i 11,5% u Aziji.12

Bosna i Hercegovina ne zaostaje za svjetskim trendovima kada je u pitanju potreba za radnom snagom u IT sektoru. Godišnja analiza tržišta rada Posao.ba pokazala je za 2013.-2015. godinu da se broj oglasa za pozicije u IT sektoru povećava iz godine u godinu dok broj kadra uporno manjka.

  • Od sedam miliona, koliko je ukupno zaposleno u IT sektoru širom svijeta, samo je 30% žena.

  • Od 1000 žena u Europi koje imaju fakultetsku diplomu, samo njih 29 ima diplomu iz IKT sektora.

  • 67.3% mladih žena u Bosni i Hercegovini su nezaposlene, a 60% neaktivne na tržištu rada.13

  • U 2015. godini ukupno 25% radne snage u IT poslovima činile su žene.14

Kada se odmaknemo od poražavajuće statistike i krenemo podizati svijest okolini, kako bi shvatili koliko je važno da djevojčice imaju jednak pristup tehnologiji kao i dječaci, učinit ćemo ih konkurentnim na tržištu rada. Važno je, za sve djevojčice, da imaju pravo izbora i jednake mogućnosti kako bi se mogle odlučiti za IT sektor.

Neke od žena su davno zakoračile u ovaj svijet i one su danas uzor svim djevojčicama, djevojkama i ženama. Žene i dalje izazivaju iznenađenje okoline kada je u pitanju njihov uspjeh u IT sektoru, ali tehnologija i njen napredak nisu rezervisani samo za muškarce i upravo su veliki koraci žena kroz historiju omogućili rad i korištenje tehnologije kakvu poznajemo danas.

Autorica: Erna Ključić (One World Platform)

Ovaj tekst je dio serije tekstova o Feminističkim principima interneta i finansiran je od strane APC (Association for Progressive Communication).

1Queer izraz se koristi kao naziv za cjelokupnu homoseksualnu, biseksualnu, transrodnu i interseksualnu zajednicu kao i heteroseksualne osobe koje sebe vide ili žive svoj život van hetero-patrijarhalnih normi ;

8 VPN – virtualna privatna mreža, servis koji omogućava da se vaš uređaj konektuje na server neke druge zemlje i tako prikrije vašu IP adresu, odnosno lokaciju;

11 Web stranica Gartner agencije: https://www.gartner.com/en

13 29.5.2018. sa: http://itgirls.ba/ ;

14 29.5.2018. sa: https://www.ncwit.org/ ;