Aktuelne teme Feministički internet Women Rock IT

Feminizam i internet: pristup internetu

Danas, kada sam se probudila prvo sam snoozala alarm na svom „pametnom“ telefonu. Zatim sam listala svoj Facebook News feed, nakon toga sam poslala e-mail svojoj kolegici i provjerila kakvo vrijeme očekujem u svom gradu. Usputno sam odgovarala na pristigle poruke. Sve to, a nisam ustala iz kreveta.  Zatim sam se prebacila iz horizontalnog položaja uživanja interneta u vertikalni i počela opasno da surfam za desktop računarom. Pokrenula sam torrent, otvorila dva pretraživača sa ukupno 12 tabova, jedan word dokument, telegram i skype. Počela sam da pretražujem: internet access in the world. Sve to koristeći dva monitora.

I zato dok budete listali/e preko ovog teksta, autmatski spojeni/e na mrežu, zapitajte se koje borbe se vode putem mreže, za koje ciljeve i kome je dopušteno da sjedi za stolom dok se igra interneta.

Iz potrebe da se ukaže na jednako uživanje i djelovanje žena na mreži/internetu – nastali su Feministički principi interneta. Kada izgovorimo veliku riječ „feminizam“ ne mislimo da žene trebaju lajkati postove na Facebook-u neobrijanih nogu, nego da žene mogu koristiti internet u punom kapacitetu. Žene, ukoliko to žele, mogu znati šta je to Facebook, mogu imati Facebook profil ili bilo koji drugi profil, ali za to trebaju imati nesmetan pristup internetu, obrijanih ili neobrijanih nogu, sa bradom ili bez nje, ali za svrhu koju one izaberu. Pristup i izbor.

Pomislili biste da je internet danas zadani način rada za sve, da ga žene mogu imati i da ga skoro sve imaju, ali vratimo se osnovama.

Početni korak feminističkog interneta jeste omogućavanje što većem broju žena i queer[1] osoba univerzalan, prihvatljiv, pristupačan, neuslovljen, otvoren, smislen i ravnopravan pristup internetu.

Internet kao globalna svjetska mreža nema cenzuru i nema prepreka[2]. Internet je dostupan na svakom djeliću planete Zemlje- naravno uz odgovarajuću opremu. Da bi pristupili ovoj mreži moramo imati jedan od sistema za komunikaciju kao što su: Analogna telefonska linija, ISDN, ADSL, kablovski, bežični ili satelitski. Ne koriste sve zemlje svijeta isti način kako bi se spojile na mrežu.

Slika 1.[3]

Slika 2.[4]

Internet u nekim zemljama postaje zakonsko pravo, a u zemljama gdje se žene bore sa različitim patrijarhalnim okovima i gdje bi internet prije svega trebao biti pravo koje uživaju sve građanke, a tek onda oruđe za borbu – on je zabranjen.

Dok je nekim zemljama potreban internet detox, neke zemlje još uvijek nisu okusile svu slatkoću i gorčinu interneta, ili su iskusile ono što im je servirano. 35 zemalja ima ograničen pristup internetu i rezultat tome je stopa korištenja mreže u tim područjima ispod 20%.[5] Razlozi za takvo nešto su višestruki: nedostatak infrastrukture, civilni nemiri, siromaštvo, zemlje su pogođene ratom ili je zbog državnog uređenja on jednostavno zabranjen/ograničen:

  1. Guatemala
  2. Honduras
  3. Nicaragua
  4. El Salvador
  5. Senegal
  6. Burkina Faso
  7. Mali
  8. Ghana
  9. Cote d’Ivoire
  10. Benin
  11. Algeria
  12. Libya
  13. Sudan
  14. Eritrea
  15. Ethiopia
  16. Cameroon
  17. Uganda
  18. Rwanda
  19. D.R. Congo
  20. Malawi
  21. Zimbabwe
  22. Zambia
  23. Namibia
  24. Madagascar
  25. Mozambique
  26. Angola
  27. Yemen
  28. Pakistan
  29. Turkmenistan
  30. Nepal
  31. India
  32. Bangladesh
  33. Sri Lanka
  34. Myanmar
  35. Indonesia

U zemljama koje su nabrojane internet nije zabranjen, stanovništvo ima pristup internetu, ali je on u dijelovima ovih zemalja teško dostupan. Indija je na samom vrhu ljestvice po korištenju interneta, ali u nekim njenim dijelovima stopa korištenja interneta je ispod 20% i zato se nalazi na popisu zemalja s ograničenim internetom.[6]

Iako je Sjeverna Koreja jedina zemlja u kojoj je internet službeno zabranjen, podaci iz 2016.godine pokazuju da više od polovine Zemljinog stanovništva, 3.9 biliona, nema pristup internetu.[7] Geografski, stanovništvo bez interneta rašireno je u regijama Afrike, Azije, Latinske Amerike i CIS-a (Commonwealth of Independent States/Zajednice neovisnih država[8]).

Slika 3.: One.org

Upravo su zemlje u kojima je internet ograničen doživjele pravu revoluciju. Tamo gdje vlada siromaštvo i gdje je internet najprije sa sobom donio komunikaciju među stanovništom, a onda i komunikaciju sa ostatkom svijeta, tamo se desila prava internet- revolucija. U Africi 75% stanovništva je offline, dok je u razvijenim zemljama ukupno 19% stanovništva offline. Dakle, količina dnevnog interneta kojeg ja utrošim dok koristim aplikacije, streamam muziku, šaljem ili skidam fotografije i/ili druge medijske sadržaje jednaka je mjesečnoj količini internet saobraćaja u nekim siromašnim dijelovima svijeta gdje je intrenet još uvijek senzacija. U Bosni i Hercegovini statistika izgleda ovako :

Slika 4.: Screenshot[9]

Dakle, kada je riječ o našoj državi mi još uvijek ne spadamo u red razvijenih zemalja koje imaju internet pokrivenost više od 80%. Pristup internetu u Bosni i Hercegovini ima ukupno 55% stanovništva. Situacija u susjednim zemljama je bolja. U Hrvatskoj pristup internetu procentualno iznosi 73, dok je u Srbiji zastupljenost 67%. [10]

Jaz nedostatka interneta najviše je pogodio djevojke i žene. Ženama je teško pristupiti tehnologiji zbog kulturnih ograničenja i njihovog nižeg statusa u društvu. Budući da se žene suočavaju s problemima poput siromaštva, nepismenosti i diskriminacije prilikom sticanja obuke i obrazovanja, svjedočimo usponu druge digitalne podjele.

Slika 5.[11]

Kao najranjivija populacija, za žene, koje žive u najsiromašnijim zemljama, manje su šanse da će koristiti internet prije muškaraca. Dakle, muškarci imaju dva puta veću šansu da koriste internet i ako se trendovi nastave u 2020. godini više od 75% žena neće biti spojeno na internet. Iako je Afrika doživjela brzi rast interneta, žene su znatno slabije zastupljene u tehnologiji. Uspon cyber-kafića donio je sa sobom trend u kojem muškarci koriste internet više od žena jer se oni više i slobodnije kreću, lako dolaze do kafića, imaju više novca imaju više novca jer zarađuju više i mogu ga trošiti na internet konekciju i time sebi obezbijediti informacije.

Bez potrebne konekcije, ženama će biti uskraćeno pravo na informacije, što dalje vodi ka slabijem obrazovanju žena, nejednakim mogućnostima i porastu rodne neravnopravnosti u ovim regijama.[12] Važno je shvatiti da su tehnologija i pristup internetu ključni za osnaživanje žena. Skup, ograničen internet i cenzura ne doprinose samostalnosti žena. Iako se internet cenzura često stavlja u okvire zaštite, ona kao ni skup internet ne može doprinijeti da se žene otrgnu od patrijarhalnih okova i budu ravnopravne s muškarcima u utrci za informacije.[13]

Pristup internetu je potreban kako bi se žene osamostalile u korištenju resursa koje mreža kao takva nudi. Kada žene steknu određene vještine korištenja interneta one postaju konkurentne na tržištu rada i to im pomaže da se izvuku iz siromaštva. Jasno je da, ako se ženama uskrati pristup internetu, problemi kao što su ekonomska ovisnost, nasilje i nisko samopoštovanje će se nastaviti. Pristup internetu ženama može omogućiti informacije koje bi u nekim djelovima svijeta značile spašavanje života i unaprjeđenje zdravstvene zaštite. Internet se još uvijek vidi kao najbolji alat za aktivizam, demokratske promjene i građansku emancipaciju.

Intrernet bi trebao biti dostupan i pristupačan svima.

Autorica: Erna Ključić (One World Platform)

Ovaj tekst je dio serije tekstova o Feminističkim principima interneta i finansiran je od strane APC (Association for Progressive Communication).

[1] Queer izraz se koristi kao naziv za cjelokupnu homoseksualnu, biseksualnu, transrodnu i interseksualnu zajednicu kao i heteroseksualne osobe koje sebe vide ili žive svoj život van hetero-patrijarhalnih normi ;

[2] U idealnim uslovima internet bi bio svima dostupan i svi/e bismo, kada pretražujemo, dobijali/e jednakom brzinom- jednake informacije.

[3] Slika 2. : Izvor ITU: https://zenskaposla.ba/wp-content/uploads/2018/05/Stat_page_all_charts_2017.xls ;

[4] Slika 2. : Izvor ITU: https://zenskaposla.ba/wp-content/uploads/2018/05/Stat_page_all_charts_2017.xls ;

[5] Preuzeto 27.4.2018. na: https://www.telegraph.co.uk/travel/lists/the-last-places-on-earth-with-no-internet/ ;

[6] 4.5.2018. na: https://www.itu.int/en/ITU-D/Statistics/Pages/stat/default.aspx ;

[7] 27.4.2018. na: https://www.billing.ru/en/blog/which-countries-do-not-have-internet ;

[8] 27.4.2018. na: https://en.wikipedia.org/wiki/Commonwealth_of_Independent_States ;

[9] 4.5.2018. na: https://www.itu.int/en/ITU-D/Statistics/Pages/stat/default.aspx ;

[10] 4.5.2018. na: https://www.itu.int/en/ITU-D/Statistics/Pages/stat/default.aspx ;

[11] Slika 5.; Izvor: ITU; https://www.itu.int/en/ITU-D/Statistics/Documents/facts/ICTFactsFigures2017.pdf  ;

[12] 3.5.2018. na: https://www.one.org/us/2016/11/08/how-internet-access-could-help-lift-women-and-girls-out-of-poverty/# ;

[13] Cijene interneta u Evropi: https://www.numbeo.com/cost-of-living/country_price_rankings?displayCurrency=USD&itemId=33&region=150 ;