Aktuelne teme Globalne teme

Zašto je temeljni prihod feminističko pitanje?

Temeljni prihod, odnosno praksa u kojoj se građanima/kama isplaćuje novac u redovitim intervalima, dobiva sve veću popularnost. Poduzetnik Elon Musk, akademici Philippe Van Parijs i Charles Murray te političari Andy Stern i  Michael Tubbs otvoreno daju podršku temeljnom prihodu kao mjeri za suzbijanja siromaštva i negativnih posljedica nezaposlenosti. Ipak, među pobornicima/ama se i dalje podcjenjuje feministička strana ovog pokreta. Dok bi zagovornici/e ove politike trebali/e bi priznati njene rodne implikacije, feministkinje bi trebale javno iskazivati svoju podršku temeljnom prihodu, piše Jessica Flanigan za Slate. U nastavku teksta navedena su tri razloga zašto je mjera temeljnog prihoda zapravo feminističko pitanje.

1.      Žene su siromašnije od muškaraca

U današnjem svijetu, veća je vjerojatnost da će žene biti slabijeg imovinskog stanja od muškaraca. U SAD-u, žene kao grupa su siromašnije od muškaraca zbog nekoliko razloga: ekonomski teret kao posljedica brige za obitelj te segregacija žena u industrijske grane koje su slabije profitabilne od tradicionalno “muških” industrija. Jedna od glavnih beneficija uvođenja temeljnog prihoda jest da je davanje novca ljudima direktan i efektivan način suzbijanja siromaštva.

Temeljni prihod mogao bi se smatrati ekonomskom pravdom za žene. Sadašnji sistem ekonomije reflektira povijesne modele isključivanja žena s tržišta rada te politiku koja je branila ženama pravo vlasništva. Na primjer, tijekom 19. i 20. stoljeća, udane žene nisu imale pravnu zaštitu jer se smatralo da su one vlasništvo svojih muževa. Sve do 1980-ih, muževi su imali kontrolu nad bračnom stečevinom u mnogim dijelovima SAD-a. Kao što je utvrđeno prije, uvođenje temeljnog prihoda učinilo bi kapitalizam malo pravednijim sustavom jer bi pridonijelo izjednačavanju onih koje žive u trajnoj ekonomskoj nepravdi.

Uz to, mnogi/e bi se zbog temeljnog prihoda odlučili/e na volonterski rad te ne bi trebali/e ostajati na lošim poslovima jer si ne mogu priuštiti otkaz. Time bi se potencijalno smanjio problem rodnog zlostavljanja na poslu. Davajući im ekonomsku slobodu, žene bi bile u poziciji da mogu pregovarati o fleksibilnom radnom vremenu ili boljim uvjetima rada.

Isto tako treba napomenuti da temeljni prihod ne uništava ekonomiju jer odgovara ljude od rada. Iako primaju novac, ljudi i dalje trebaju raditi kako bi si priuštili/e većinu proizvoda i veće luksuze. Za razliku od minimalnih plaća, temeljni prihod ne povećava cijenu za zapošljavanje radnika/ca slabije platežne moći niti tereti poslodavce da omoguće pristojan životni standard za svoje zaposlenike/ce. Marginalizirani radnici/ce koji/e su bili izvan sustava duže vrijeme imali/e bi više prilika za napuštanje potplaćenih poslova.

2.      Žene imaju slobodno da odluče kako žele organizirati svoje obitelji i živote

Briga o djeci košta te se žene, osobito samohrane majke, često moraju žrtvovati kako bi mogle priuštiti kvalitetnu skrb svojoj djeci. Nadalje, neki roditelji žele raditi, ali nisu u ekonomskoj situaciji u kojoj bi to mogli priuštiti. Treba napomenuti da je veća vjerojatnost da će žena, a ne muškarac, napustiti posao kako bi se brinula za obitelj. Temeljni prihod bi omogućio ženama koje žele raditi dovoljno sredstava da plate odgovarajuću brigu za svoju djecu. Uz to, temeljnim prihodom (uključujući i dječje doplatke) bi se formalno prepoznalo i nagradilo društveno koristan rad poput brige za djecu, ljude s fizičkim poteškoćama i starije članove obitelji. Temeljni prihod bi u tim situacijama vrijedio kao plaća za kućne poslove, za što su se feministkinje 1970-ih borile.

Kako se temeljni prihod daje pojedincima/kama, a ne domaćinstvima, on omogućava ljudima da organiziraju svoj brak i/ili suživot onako kako oni to žele, neovisno o poreznim odredbama s kojima se mnogi parovi suočavaju ili o programima koji udanim ženama ukidaju beneficije kada im se poveća kućni budžet.

Ostale prednosti su da žene u nasilnim vezama imaju, neovisno o kvalifikacijama, dovoljnu financijsku sigurnost da ostave partnera. Time bi temeljni prihod učinio mnogo više od drugih ekonomskih mjera u smanjenju nasilja nad ženama na poslu i/ili u obitelji.

3.      Univerzalna pomoć suzbit će stereotipove

Povijesno, feministkinje nisu samo kritizirale otvoreni seksizam, nego i nastojanja da se žene zaštiti od svijeta oduzimanjem njihove autonomije. Takva nastojanja dugo su se koristila kako bi se opravdale političke mjere koje limitiraju ženska i manjinska prava, poput zabrane pobačaja i seksualnog rada, s obrazloženjem da su žene nesposobne da odlučuju kako će živjeti svoje živote. Danas, mnoge socijalne politike u SAD-u su pod utjecajem takvog načina razmišljanja čime se stvaraju diskriminatorni stereotipovi o ženama i njihovoj nesposobnosti da donose racionalne odluke. Nadalje, prigovori konzervativaca o trošenju temeljnog prihoda na nepotrebni luksuz i nezdravu hranu dio je rasističke naracije koja održava na životu uvredljive i stigmatizirajuće stereotipe o pripadnicima/ama marginaliziranih grupa, posebno žena drugih rasa.

Većina argumenata protiv temeljnog dohotka ima svoje korijene u patrijarhatu. Kako možemo biti sigurni da će žena slabijeg imovinskog statusa koristiti dobiveni novac za stvari koje su nabrojane u ugovoru? Javnost i dalje smatra kako siromašne osobe nisu sposobne odlučivati o vlastitom interesu, iako dokazi sugeriraju da primaoci temeljnog dohotka troše dobiveni novac na stvari koje su im potrebne. Vjerovanje da ljudi imaju pravo da troše svoj novac kako hoće, što temeljni dohodak omogućava, izguralo bi štetne patrijarhalne socijalne politike koje su na snazi desetljećima.

Pobornici temeljnog prihoda još raspravljaju da li je ta mjera pravo ili beneficija, dali bi se trebao davati kao dodatak ili zamijeniti druge beneficije, te koliki bi iznos temeljnog prihoda trebao biti. Unatoč tomu, ova mjera ima potencijala da značajno smanji siromaštvo i oslobodi sve građane/ke od nepravda koje proizlaze iz sadašnjeg ekonomskog sustava te bi zato trebala imati potporu svake osobe koja se deklarira kao feminist/kinja.

Posuđeno sa: Libela.org