Aktuelne teme Feminizam i ... Zvuk i boje

ULOGA ŽENE U CECINIM PJESMAMA

Ne bismo otkrili rupu na saksiji ako bismo kazali da se na časovima maternjeg jezika i književnosti rijetko govori o feminizmu, a još rjeđe o fenomenu savremene popularne kulture turbo-folku. Dvjema stvarima s kojima se učenici i učenice susreću u svakodnevnom životu, pa bi shodno tome škola trebala ponuditi odgovore i u vezi s tim pitanjima. Zato, ovdje nudimo jedan od načina na osnovu kojeg se u učionici na primjerima Cecinih tekstova može govoriti o feminizmu. Radi se o kreativnom metodičkom podsticaju da se s učenicima i učenicama adekvatno razgovara o njima zanimljivim i bliskim (turbo-folk), ali i važnim (feminizam) temama. Ovaj tekst koji pretendira da bude metodička priprema za širu upotrebu (ublažili smo metodičku terminologiju kako bi i širem čitateljstvu bilo jasnije o čemu govorimo) objavljujemo više kao izazov za kreativne i hrabre nastavnike i nastavnice u učionici željno iščekujući povratnu informaciju o održanom času na temu feminizma na turbo-folk način.

Uvod

Razgovor započinjete pitanjem koliko turbo-folk pjevačica učenici i učenice poznaju. Ohrabrujete ih da navedu što više imena koja znaju. Zatim razgovarate o turbo-folku. Šta je za djecu danas turbo-folk, kako ga oni vide. Šta im se sviđa, a šta ne. Onda pitate učenike i učenice da vam nabroje imena feministica. Vjerovatno će nastati muk ili neće biti toliko imena kao u prvom slučaju. Veliki broj djece neće biti sigurno ni u značenje termina feminizam. Ovdje valja ukratko definirati feminizam i objasniti vrijednosti za koje se zalaže. Razgovarate onda o tome šta je za učenike i učenice feminizam te kako ga oni i one vide. Za kraj uvodnog dijela ističete da ćete danas spojiti dvije naizgled nespojive teme i na primjeru tekstova ikone turbo-folka Svetlane Cece Ražnatović govoriti o feminizmu.

b-ceca

Foto: Novosti

Glavni dio

Kao glavni metodički materijal ili sredstvo koristite (dramske) situacije napisane po Cecinim tekstovima. Svaka dramska situacija prezentira jedan patrijarhalni model odnosa muškarca i žene kojeg feministički razgovor poslije treba, zapravo, razobličiti. Stvar je jednostavna. Djeca prvo pročitaju tekst situacije koju treba da odglume pred ostatkom razreda, odglume je što autentičnije i onda razgovarate.

Situacija I.

Patrijarhalna veza između djevojke i momka.

Momak i djevojka sjede u autu jedno pored drugog. Djevojka pokušava da se nasloni na rame mladića. On se izmiče. Sve vrijeme je hladan i suzdržan. Djevojka je na rubu suza.

DJEVOJKA: Kad bi bio ranjen krvi bih ti dala, oba svoja oka kad bi bio slijep…

MOMAK: Al’ uzalud bez duše sam lijep.

Djevojka zastaje. Gleda mladića tužno u oči. Želi da ga pomiluje po kosi. On se izmiče.

DJEVOJKA: Dok u znoju bilo koju noćas negdje maziš ja bih opet bila tepih po kome ti gaziš.

Momak se nasmije. Ignorira djevojku.

MOMAK: Neodoljiv neuomoljiv vole me isuviše ovakvi kao ja te dušo ubiše.

Djevojka razočarano više za samu sebe.

DJEVOJKA: Ja sam noćas jedna više s kojom nisi tu zašto hoću da se vratim starom dobrom zlu, da me mučiš da me kinjiš ko sve robove, da me slomiš i potopiš zadnje brodove.

Momak šuti. Djevojka poslije kraće pauze nastavlja.

DJEVOJKA: Ja te volim čak i kada mi to škodi, jer to osjećanje mome srcu godi, čak i kad se s drugom provodiš po svijetu, ja te volim čak i na svoju štetu.

Mladić se okrene. Pogleda djevojku. Nasmije joj se u facu i izađe iz automobila.

Nakon odigrane scene veze između djevojke i mladića s učenicima i učenicama imate feministički razgovor o sljedećem:

  • Kakva je djevojka, a kakav mladić u ovoj situaciji?
  • Kako djevojka želi da zadobije pažnju muškarca?
  • Kakvi su to muškarci koji su bez duše lijepi?
  • Zašto djevojka pristaje biti tepih po kojem se gazi?
  • Zašto se žene, uopšte, vraćaju starom dobrom zlu – da ih muškarci muče, kinje ko sve robove, slome i potope im zadnje brodove?

ceca1

Foto: Listal

Situacija II.

Patrijarhalni, heteronormativni brak.

Kuhinja. Supruga za stolom iščekuje supruga. Malo-malo, pa pogleda na sat. Supruga nema. Nervozna je. Nakon dvadesetak sekundi tišine na ulaznim vratima začuje se buka. U kuhinju bane muškarac vidno pijan. Tetura do stola. Sjeda za sto preko puta supruge. Gledaju se. Muškarac se smije. Žena je tužna. Nakon nekoliko sekundi tišinu prekida ona.

SUPRUGA: I opet si pobijedio, i opet me uvrijedio u glavi isti pritisak na desnom dlanu hrđav znak.

SUPRUG: Živ se čovjek na sve navikne, pa valjda ćeš i ti ako bog da, ako bog da…

Supruga ustaje sa stolice ljutito i razočarano. Upire prstom u supruga.

SUPRUGA: Da ne proklinjem dan kad sam rekla ti da, djecu što sam ti rodila. I da foliram sve, da se ne nerviram…

SUPRUG: Šta mi možeš rođen sam sa greškom. Sve je to u mojim genima.

Supruga ustane od bijesa. Počne nervozno hodati po kuhinji. Muškarac sjedi spuštene glave za stolom.

SUPRUGA: Ličiš na moga oca isto je mojoj majci užasne stvari radio, rukama golim njeno nevino mlado srce iz grudi na živo vadio.

Supruga podigne glavu prema nebu držeći se rukama za glavu.

SUPRUGA: Zar i Bog što nebom hoda vladar carstva nebeskog zar i on je muškog roda okrutnog?

Tišina.

SUPRUG: Nije monotonija što te noćas ubija, to je melanholija bolest koja probija sve tvoje blokade.

SUPRUGA: Gade.

Suprug se smije. Supruga mu prilazi. Polako. Pada ispred njega na koljena. Mazi mu noge i kroz suze govori.

SUPRUGA: Bila sam ti ljubavnica, ljubavnica i sestra i drug. Dala sam ti svoja krila da preletiš i sjever i jug.

Suprug je ignoriše. Grubo je odgurne, ustaje i odlazi od stola. Tetura. Supruga ustaje sa poda i pita ga kroz suze.

SUPRUGA: Poslije svega šta smo ja i ti?

Suprug s kućnog praga teturajući se odgovara.

SUPRUG: Muž i žena nikako.

Nakon odigrane scene braka s učenicima i učenicama razgovarate o sljedećem:

  • Kakva je supruga, a kakav suprug u ovoj situaciji?
  • Da li su muškarci, zaista, rođeni sa greškom? Da li je loše koje čine ženama u njihovim genima ili?
  • Kakav je brak između ovo dvoje ljudi?
  • Po čemu muž liči na oca supruge?
  • O čemu nam govori stih Zar i Bog što nebom hoda, vladar carstva nebeskog, zar i on je muškog roda, okrutnog?

ceca-1

Foto: N1

Nakon odigrane dvije scene sumirate utiske o tome kakva je žena u prethodne dvije situacije. Razgovarate onda s učenicima i učenicama o tome da li su takve žene i u našem društvu danas. Posebno je važno da odgovorite zajednički zašto je to tako. Onda učenicima i učenicama pročitajte zaključak studije Turbo-folk zvijezda Zlatana Delića koji kaže da u većini tekstova Ceca[1] estetizira žensku patnju i nerealiziranost ženskih želja uopšte. Njeni tekstovi predstavljaju žensku tugu, melanholiju i razočarenje u muške bezosjećajne postupke. S obzirom da je zadržala koncept običnosti, po kojem se nije razlikovala od bilo koje druge srbijanske ili južnoslavenske djevojke, popularnost njezinih pjesama kod ženske publike je ogromna. Njeni tekstovi oslikavaju iste one melanholične odnose sa muškarcima koje svaka djevojka proživljava (iskustveno-napaćene ženske sudbine). Drugim riječima, ona se svojim tekstovima izravno obraća djevojkama ili ženama uljepšavajući mizogini koncept nerealizirane ženske želje i nemarnosti muškarca do te mjere da postaje sasvim uobičajeno da je jedina pozicija za ženu unutar kulture pozicija emotivne i ranjene žrtve iz koje joj je jedino omogućeno da govori. Raspravite onda u razredu ovaj zaključak. Povežite ga s prethodne dvije situacije. Objasnite pojam mizoginije.

Situacija III.

Odstupanje od patrijarhalnog obrasca ponašanja.

Neka učenica ustane i izražajno pred ostatkom razreda pročita sljedeći Cecin tekst koji se zove Greška.

Nisam kao druga djeca, ja sam pala sa mjeseca, cio svijet za mene brine, bake, ujne, tetke, strine, svi žele da budem dama, a ja hodam na rukama … Mama mi se tužno smješka, tata kaže to je greška, trebala sam muško biti, da se otac sinom diči … Gledano sa njene tačke, ja sve radim naopačke, hoću disko, neću školu, pijem samo kokakolu, volim klompe, mrzim štikle, ne silazim sa bicikle … smetaju mi svi po kući, postali su nemogući, vježbam džudo i karate i zato me ne dirajte.

Zajedno odgovoriti na sljedeća pitanja:

  • Kakva je djevojčica u ovom tekstu?
  • Kakvo je to damsko ponašanje? Šta mislite o konceptu dame?
  • Mama mi se tužno smješka, tata kaže to je greška, trebala sam muško biti, da se otac sinom diči. Zašto se u našem društvu očevi jedino sinom diče?
  • Šta je u ovoj pjesmi Greška?
  • Da li djevojčica samu sebe vidi onako kako je mama i tata vide? Pogledajte opet u tekstu kako ona samu sebe vidi.

ceca12

Foto: Ceca official

Situacija 4.

Razbijanje patrijarhalne slike žene.

Neka učenica izražajno pred ostatkom razreda pročita sljedeći tekst kao da se obraća odsutnom muškarcu.

Znam da sam bila jedna od mnogih koje su tebi dale sve al’ samo ja sam imala snage da kažem tebi ne. Znam da sam bila jedna od mnogih što su zbog tebe činile sve al’ samo ja sam jedina rekla rekla ostavljam te. Znam da sam bila jedna od mnogih koje te nisu varale al’ samo ja sam imala snage da s tobom prekinem sve. Iako si babaroga i zavodnik ženskog roda i ja sam zavodnica muških srca lomilica i tebe ću babarogo srediti uskoro.

Zajedno odgovorite na sljedeća pitanja:

  • Zašto su u našem društvu muškarci ti koji ostavljaju, varaju ili uvijek nekako oni obmanu ženu?
  • Šta radi žena u ovom tekstu? Kakva je ona?
  • Postoji li i drugačija pozicija za ženu danas osim pozicije žrtve?
  • Zašto su ova dva Cecina teksta manje poznata od prva dva?

Završni dio – zaključak

Popularnost Cecinih pjesama proizilazi iz društvene općeprihvaćenosti patrijarhalne predodžbe o ženama koju Ceca zorno oslikava u svojim tekstovima. Kakva je žena u današnjem, patrijarhalnom balkanskom društvu takva je i u Cecinim pjesmama; podređena, u poziciji žrtve, ovisna o muškarcu, nesretna zbog svega toga. Cecini tekstovi tako estetiziraju žensku patnju i melanholiju žrtve. Važno ih je feministički pročitati kako bi djeci na bliskom i poznatom terenu (turbo-folku) dekonstruirali patrijarhalna uvjerenja i predodžbe, te ih još kao učenike i učenice oslobodili okova istih (feminizam).

[1] «Njezini tekstovi na izrazito esencijalistički i deterministički način reprezentiraju ženske subjekte, njihovu tugu i melanholiju i razočarenje u muške šovinističke i bezosjećajne postupke. (…) S obzirom da je zadržala koncept običnosti, po kojem se nije razlikovala od bilo koje druge srbijanske ili južnoslavenske djevojke, popularnost njezinih pjesama kod ženske publike je ogromna, jer se smatra da tekstovi reprezentiraju iste one melanholične odnose sa muškim subjektima koje svaka djevojka proživljava (iskustveno-napaćene ženske sudbine). Drugim riječima, ona se svojim tekstovima izravno obraća djevojkama ili ženama, esencijalizirajući i estetizirajući mizogini koncept nerealizirane ženske želje i nemarnosti muškog subjekta do te mjere da postaje sasvim uobičajeno da je jedina pozicija za ženski subjekt kojeg može zauzet, unutar teksta ili unutar kulture, isključivi pozicija emotivne i ranjene žrtve iz koje joj je jedino omogućeno da bude govoreni subjekt unutar falogocentričnih struktura moći. Muški subjekt se postavlja na pijedestal njezinih nerealiziranih težnji i svako konstruiranje ženskog subjekta u Cecinim tekstovima je sačinjeno da podilazi muškoj poziciji i muškom voajerskom pogledu.» (Delić, 2013: 74-75).

Anes Osmić

Posuđeno sa: Školegijum