Aktuelne teme Liderke

Rodna dimenzija klimatskih promjena

Klimatske promjene nisu rodno neutralne. Žene i muškarci imaju različite potrebe, prioritete i mogućnosti ublažavanja te prilagodbe klimatskim promjenama. Žene imaju veću odgovornost prema aktivnostima koje su vezane uz preživljavanje, a degradacija okoliša žestoko utječe na njihovu sposobnost obavljanja kućanskih poslova, koja im je rodno nametnuta.

Sposobnost žena i muškaraca da se nose s posljedicama klimatskih promjena razlikuje se zbog nejednakog pristupa financijama, obrazovanju i informacijama. Žene i muškarci različito poimaju rizik od klimatskih promjena, a rod utječe na način na koji identificiraju i procjenjuju moguće odgovore na klimatske promjene. Posljedice klimatskih promjena utječu na žene i djevojke i njihove uloge, odgovornosti i poslovne prilike.

Žene su diljem svijeta prekomjerno zastupljene u neformalnom sektoru koji je u velikoj mjeri ugrožen klimatskim promjenama i šokovima koje klimatske promjene uzrokuju. Međutim, uključivanje neformalnog sektora u rasprave o reakcijama na klimatske promjene uglavnom je zanemareno, unatoč mogućnostima koje bi mogle dovesti do inovacija u strategijama prilagodbe i ublažavanja. Ravnopravni pristup strategijama ublažavanja za žene je i dalje izazov, dijelom zbog tehničke prirode projekata ublažavanja u sektorima u kojima su ženama mogućnosti već tradicionalno ograničene.

Različite klimatske promjene različito utječu na produktivne i reproduktivne uloge žena u korištenju i upravljaju prirodnim resursima, očuvanju, pružanju i korištenju energije te urbanom razvoju. Istovremeno, zbog različitih uloga koje igraju, žene imaju jedinstvene perspektive i vještine koje mogu ojačati odgovor na klimatske promjene. Klimatske promjene mogle bi kroz povećanje rodne nejednakosti negativno utjecati na živote žena. Teret ženskog rada povećava se kao posljedica nestašice vode, povećanog zagađenja, saliniteta tla i vode te poplava. Kada dođe do zagađenja vode, žene ulažu mnogo više vremena, energije i resursa kako bi osigurale pitku vodu za kućanstvo te posvećuju više vremena brizi za članove/ice obitelji sa zdravstvenim problemima uzrokovanima zagađenom vodom.

Rodna nejednakost mora se uzeti u obzir i prilikom intervencija koje za cilj imaju pružanje pristupačne i sigurne pitke vode, učinkovite tehnologije navodnjavanja i sigurnih sanitarnih objekata, kao i očuvanja močvarnih staništa. Porast razine mora ima složen i široko negativan utjecaj na žene. Na primjer, povećana salinizacija zbog klimatskih promjena može dovesti do niza zdravstvenih problema, uključujući i utjecaj na reproduktivno zdravlje žena. Kada se energetska nesigurnost pogorša ili je prekinut dovod napajanja, žene, čija je odgovornost osigurati energetske resurse u kućanstvu, nerazmjerno su pogođene.

Obnovljivi izvori energije predstavljaju višestruke mogućnosti za žene koje se nalaze u ulozi potrošačica obnovljive energije; kao poduzetnice u sektoru obnovljivih izvora energije te kao zaposlenice u ovom rastućem sektoru. Žene u ruralnim područjima nalaze se u skupini najpogođenijih nedostatkom energije povezanim s degradacijom okoliša.

TEHNOLOGIJE OBNOVLJIVE ENERGIJE MOGU SMANJITI PREOPTEREĆENOST ŽENA. MEĐUTIM, VJEROJATNOST ZAPOŠLJAVANJA ŽENA U ENERGETSKOM SEKTORU VEĆA JE ISKLJUČIVO U ZEMLJAMA S NAPREDNIM SOCIJALNIM POLITIKAMA.

Globalno gledajući, prirodne katastrofe ubijaju više žena nego muškaraca. Klimatske katastrofe, kada se isprepliću s društvenim, ekonomskim, kulturnim i drugim uvjetima, mogu znatno pogoršati rodnu nejednakost. Vlade u svoje nacionalne politike, akcijske planove i druge mjere održivog razvoja vezane uz klimatske promjene moraju nastojati uključiti rodnu perspekivu. U inicijativama vezanim za klimatske promjene potrebno je osigurati sudjelovanje žena, ali i ojačati ulogu ženskih mreža i grupa prilikom konzultacija. The Express Tribune…

Preuzeto sa: Voxfeminae.net