Online nasilje Women Rock IT

Virtuelna “izloženost” žene nije poziv za maltretiranje

Virtuelni svijet je odraz društva, ali informacije na internetu često se šire brže i od zaraze, jer kada jednom pokrenete lavinu, bujicu diskriminirajućih komentara teško je zaustaviti. Iako smo zemlja koju je dohvatio talas globalizacije iz iste smo pokupili uglavnom negativne trendove, te su prijetnje sms-ovima, hakiranje naloga na društvenim mrežama, komentari u diskriminatornim manirima svakodnevnica bosanskohercegovačkog online društva.

Pinterest photo credit

Pinterest photo credit

Korištenje umreženih računara, dostupnost interneta i relativna anonimnost korisnika dovela je do brisanja vremenskih i prostornih ograničenja, a često i do oslobođenja od moralnih, etičkih, vjerskih, društvenih i pravnih normi ponašanja. Najranjivija grupa cyber prostora jesu djeca, mladi i žene, upravo oni/e koji/e se tim prostorima najčešće i kreću. Dokazi su odmah ispod površine i već površno pretraživanje interneta otkriće nam okrutnost koja se, iz udobnosti vlastitih soba i pod krinkom anonimnosti, ispoljava prema pojedincima/kama, ali i skupinama, a posljedice koje takvo- online nasilje ostavlja, mogu biti dalekosežne, čak tragične.  Internet se pokazao kao novi poligon za nasilje nad ženama, ali i kao institucija kojoj je teško nametnuti zakone. Primjeri cyber nasilja nad ženama koje nije adekvatno procesuirano postali su učestali i dovode do isključivanja žena iz online sfera. Iako se nerijetko kao oprežni argument postavlja sloboda govora, primjeri prijetnji aktivisticama na društvenim mrežama upućuju da sloboda govora prestaje tamo gdje počinju prijetnje.

Pinterest photo credit

Pinterest photo credit

Najveća globalna društvena mreža Facebook, na svojoj prvobitnoj web stranici imala je samo opciju „sviđanja“ (lajkanja) i komentarisanja sadržaja, a odmah je sa sobom donijela razor slobode govora na cyber nasilje i diskriminaciju. Danas je dijapazon djelovanja društvenih mreža mnogo veći od „lajka“ i korisnici mogu da reaguju na sadržaj (fotografiju, video, status, tekst) drugog korisnika iskazujući smijeh (ismijavanje), ljutnju, sviđanje, iznenađenje…, ali da li je kapacitet društvenih mreža iscrpljen kada se aktivsticama prijeti silovanjem na Facebooku i/ili Twiteru ili kada se oforme grupe istomišljenika koje za cilj imaju fizičko nasilje koje prvobitno testiraju na društvenim mrežama?!

421215-fb

Ženama, naročito onima koje su aktivne na internetu, često se prijeti, uhodi ih se i ismijava, a to može dovesti do smanjenja samopouzdanja, isključenja sa društvenih mreža, samopovrjeđivanja, a na kraju može završiti i fizičkim nasiljem. Prijavljivanje zloupotrebe administratorima društvenih mreža kada je „šteta već učinjena“ nije rješenje. (Primjer jednog slučaja koji je imao tendenciju suzbijanja marginalizovane zajednice je FB grupa „Razbijanje gej parade 2017“ koja prvobitno nije uklonjena od strane FB administratora iako je desetine korisnika obrazložilo štetan uticaj i namjenu grupe.)

Žene se patroniziraju na društvenim mrežama, kada komentarišu sadržaje– instantno ih se seksualizira stavljajući ih u patrijarhalne okvire, dajući im do znanja da se čak i pojavom modernih tehnologija „ne smiju pomaći iz kuhinje gdje im je mjesto“.

Pinterest photo credit

Pinterest photo credit

Najpopularnija mrežna usluga za razmjenu videozapisa na kojoj korisnici/e mogu postavljati, pregledavati i ocjenjivati videozapise- You Tube omogućila je korisnicima/ama postavljanje vlastitih videa, te se pojavila ekspanzija „vlogera“ koji javno govore o svojim iskustvima, te razmjenjuju mišljenja s drugim korisnicima/cama i odgovaraju na njihova pitanja. Postavljanje vlastitih videa na ovako veliku društvenu mrežu sa sobom nosi i određene rizike, jer ni korisnice ove mreže nisu zaštićene. Video se može skinuti velikom brzinom postati dio arhive bilo koga na svijetu i njegovo najmoćnije oružje. Baš kao i fotografije profila koji se ugase zbog zloupotrebe ni video materijalima se ne može ući u trag i vrlo lako mogu postati predmet manipulacije. Vlogerice koje objavljuju tutoriale ili govore o iskustvima nerijetko su ismijavane, degradirane i izložene cyber nasilju, ali problem je u usponu već deceniju otkako je tehnologija omogućila i maloljetnim djevojkama da snimaju videe i dijele ih sa svom publikom svijeta, te se tako izlažu diskriminirajućim komentarima.

cyber

Iako se problem nasilja nad ženama na internetu širi kao epidemija mnoge nevladine organizacije su uporne u skretanju pažnje javnosti na ovu složenu pošast modernog doba. Internet je sa sobom donio velike mogućnosti i teško ga je zakonski regulisati,  ali se osnovna moralna i etička pravila nisu izmijenila, te anonimnost ne bi smjela biti izgovor za cyber nasilje, virtuelna “izloženost” žene nije poziv za maltretiranje.

Piše: Erna K.

Photo credits: Pinterest, screenshot.