Njeni izbori

Stranke kažu: politika nije ekskluzivno muški posao

Kao jedan od razloga za malu prisutnost žena u svim strukturama vlasti u Bosni i Hercegovini često se ističe i nezainteresiranost samih žena da se uključe u politički život. Međutim, tu se nameće cijeli niz još većih pitanja. Kako političke stranke tretiraju svoje članice? Da li uopšte znaju kakvu rodnu zasupljenost imaju u svojim redovima? Da li nude programe koji bi privukli kvalitetne kandidatkinje? Da li su za vrhove stranaka žene samo odgovarajuća imena kojima popunjavaju kandidatske liste po receptu Izbornog zakona BiH?

Pokušale/i smo naći odgovore na ova pitanja kroz upitnik koji smo uputil/uputile političkim strankama u Bosni i Hercegovini. Ako pogledate grafikon koji odražava rezultate našeg istraživanja, vidjećete da mnoge strane nisu znale ili se nisu htjele izjasniti čak ni o tome koliko ukupno imaju članova/članica. Druge opet imaju procentualne “procjene” o rodnoj strukturi kada je članstvo u pitanju.

Na pitanje da li smatraju da ih Izborni zakon BiH ograničava pri kandidovanju predstavnika/ca usljed odredbe da se trećinu kandidatske liste trebaju sačinjavati žene (u smislu da bi imali kvalitetnije kandidate muškog roda koji bi osvojili više glasova da nije ove odredbe), šest od 20 anketiranih stranaka su odgovorile potvrdno.

S druge strane, sve ispitane stranke su se složile da se Izborni zakon BiH treba uskladiti sa Zakonom o ravnopravnosti polova u BiH. Naime, Zakon o ravnopravnosti polova BiH kaže da ravnopravnost postoji onda kada je manje zastupljen pol prisutan najmanje u procentu od 40% u svim tijelima vlasti na svim nivoima, dok Izborni zakon BiH kaže da trećinu na kandidatskim listama treba sačinjavati manje zastupljen pol, što su u gotovo svim slučajevima žene.

Naravno, ostaje otvoreno pitanje – ako bi povećale prisutnost manje zastupljenog pola (a to jeste ženski pol) za 30% do 40%, da li bi žene dobile svoje mjesto u vladama na svim nivoima? Za sada, ono što je vidljivo je da čak i onih izabranih 14,9% na prošlim lokalnim izborima 2004. godine nisu sve na pozicijama na koje su izabrane, Ako stranke ne uspijevaju dati vlast tom procentu od 14,9% žena, kako možemo vjerovati da će dati 40%? Onda bi žene bile ta kritična masa koja bi mogla “preuzeti” vlast u skadu s zakonom i željama glasačkog tijela.

Većina ispitanih stranaka takođe tvrdi da politika nije ekskluzivno muški posao, kao i da u svojim programima nude programe koji bi privukli kvalitetne ženske kadrove, iako izborne statistike u Bosni i Hercegovini jasno kažu drugačije.

Onda, zaključak je – žene, glasate za žene, glasajte solidarno, vjerujte u svoj pol, a muškarci, glasajte također za žene, glasajte ravnopravno, nećete iznevjeriti ni sebe ni nas!